Rak štitnjaće

Jedini mjerimo sve vrste zračenja


	Štitna žlijezda ili štitnjača (gl. thyreoidea, grč. thyreos - štit, eidos - oblik) je endokrina žlijezda i ubraja se u skupinu najprokrvljenijih organa ljudskog tijela.

Smještena je ispred dušnika u prednjem dijelu vrata i na vodoravnom presjeku ima potkovast oblik, te okružuje dušnik. Štitna žlijezda ima dva režnja, i to desni i lijevi režanj, koji povezuje suženi dio štitne žlijezde (isthmus gl. thyroideae), u razini druge do četvrte hrskavice dušnika. Stoga štitna žlijezda ima oblik slova H, kojeg su okomiti krakovi desni i lijevi režanj, a vodoravni dio, koji ih povezuje, je istmus. Suženi dio može nedostajati i zamjenjuje ga vezivno tkivo, pa se doima da su režnjevi žlijezde međusobno odijeljeni.


		Svaki režanj širok je 20-25 mm i dugačak 40 mm. Volumen štitnjače je od 15 do 30 cm3, a masa normalne štitnjače iznosi od 12 do 20 g što ovisi o njezinom funkcionalnom stanju, spolu osobe, hormonskom statusu, te veličine osobe.
	Štitnu žlijezdu oblikuju žljezdano tkivo i vezivna osnova. Žljezdano tkivo sadrži mnoštvo malih ili većih mješčića štitne žlijezde, folliculi gl. thyroideae, i u njima nalazimo homogenu tvar koloid koje su izlučile stanice stjenke mješčića. Koloid je homogena masa, različite

konzistencije, a usvježem stanju je bistar i viskozan. Koloid u folikulima predstavlja


	rezervoar izlučenih hormona koje epitelne stanice resorbiraju i predaju u krv. Štitna žlijezda luči hormone tiroksin (T4), trijodtironin (T3) i kalcitonin.


	Uz štitnu žlijezdu smještene su male ovalne do osam milimetara duge tvorbe koje se zovu doštitne žlijezde ili epitelna tjelešca. Najčešće, uz svaki režanj štitnjače nalazimo po dvije doštitne žlijezde (gornja i donja), sveukupno četiri. Doštitne žlijezde luče paratireoidni hormon (PTH) koji održava normalnu koncentraciju kalcija u krvi.

Karcinomi štitnjače su rijetke bolesti, većina ih sporo raste, imaju nisku smrtnost i prava su rijetkost u normalnoj štitnoj žlijezdi. Određeni oblici tumora javljaju se obiteljski. O uzrocima karcinoma štitnjače malo se zna, no ionizacijsko zračenje, osobito u području glave i vrata,osobito kod djece, stvara sklonost za kasnije nastajanje karcinoma štitnjače. Dugotrajna stimulacija s TSH (stimulirajući hormon štitnjače) kod bolesnika s gušom ili hipotireozom može dovesti do karcinoma.

Podjela karcinoma štitnjače
Karcinomi štitnjače dijele se na:
- papilarni
- folikularni
- anaplastični
- medularni
Štitnjača je vrlo dobro prokrvljena i zbog toga se u njoj često nalaze metastaze drugih tumora, najčešće melanoma, karcinoma pluća, dojke i jednjaka.
Štitnjača može biti sjedište tiroidnog limfoma (5% svih karcinoma) koji se tipično javlja u žena dobi 55-75 godina, a koje boluju od kroničnog limfocitnog tireoiditisa ili Hashimotova tireoiditisa.


	Kada bi čvor u štitnjači mogao biti karcinom? Slijedeći znakovi pobuđuju sumnju na malignu bolest: · postoji smo jedan čvor · pretragom se otkrije da taj čvor nije funkcionalan ("hladni" čvor) · čvor je čvrst; nije ispunjen tekućinom · čvor je tvrd · brz rast čvora · povećani vratni limfni čvorovi

	Simptomi karcinoma štitnjače - pipanje bezbolne kvrge ili čvora u štitnjači - promuklost ili gubitak glasa ako tumor pritišće na povratni živac - otežano gutanje ako tumor vrši pritisak na grkljan


	Papilarni karcinom Ovaj je tip najbenigniji i najučestaliji u grupi karcinoma štitnjače; čini 70 - 85% svih karcinoma. Češće se javlja kod žena nego kod muškaraca. Raste vrlo sporo i obično nema kapsulu. Može se širiti kroz ovojnicu štitnjače na okolne strukture vrata.

	Metastazira uglavnom u suprotni režanj štitnjače te limfne čvorove na vratu. Godinama ostaje bezbolan. Dob pojavljivanja pokazuje dva vrška - javlja se u drugom/trećem desetljeću života ili kasnije u starijoj dobi. Scintigrafski se prikazuje kao "hladni" ili "relativno hladni čvor", a ultrazvukom kao čvor neravnih rubova. Prognoza ovisi o veličini tumora: ako je manji od 2 cm, prognoza je izvrsna. Zahvaćenost limfnih čvorova povezana je s većom učestalosti ponovnog javljanja bolesti nakon liječenja, ali ne znači i veću smrtnost. U bilo kojem trenutku bolest može poprimiti ubrzani tijek. Papilarni karcinom je najčešći zloćudni tumor štitnjače koji se pojavljuje nakon zračenja glave i vrata u djetinjstvu. Tada tumor obično ima više centara, pa je potreban radikalniji kirurški zahvat, ali ima dobru prognozu.