 |
|
|
 |
|
|
|
|
Jedini
mjerimo sve vrste zračenja
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Pod glavoboljom se
podrazumijeva bol u glavi, trajna, ili povremena, rijetka ili učestala, difuzna koja zahvaća cijelu glavu ili lokalizirana. Glavobolja je jedan od najčešćih simptoma s kojima
se susrećemo u svakodnevnom životu. Vrlo često je popratni simptom mnogih bolesti. Koliko puta ste rekli "Boli me glava" i dalje nastavili raditi i živjeti kao da se
ništa ne događa. Većina ljudi povremene glavobolje prihvaća kao sastavni dio života. Istodobno, glavobolja je problem s kojim se liječnici najčešće susreću. Obraćaju im se
bolesnici koje muči kronična glavobolja ili se javljaju zbog akutne, jake glavobolje s burnim početkom. Takva glavobolja je prijeteći simptom i može biti znak ozbiljnih i
teških bolesti i takve je bolesnike potrebno hitno obraditi i zbrinuti.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Općenito je bol, kaže se, jedan od
"prirodnih najranijih znakova bolesti" i po njemu ljudi prosuđuju prisutnost bolesti. Zbog boli kao prvog simptoma, bez obzira na različitu prirodu, mjesto i uzrok
bola, javlja se oko polovice svih bolesnika koji dolaze liječniku te je rješavanje simptoma boli za liječnika posebno važan problem. Dugotrajna bol kod tzv. kroničnih bolnih
sindroma, nije samo problem u smislu njenog liječenja, već predstavlja i ekonomski problem, a glavobolja je jedna od najčešćih bolnih manifestacija.
|
|
|
Iako je glavobolja tako čest simptom i
čini se, da se kod svakog čovjeka javi barem jedanput tijekom života, srećom većina glavobolja nije znak neke opasne bolesti, već ih je 90% simptom blagog poremećaja koji se
relativno lako može otkloniti.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Smatra se da 15-20% svih ljudi pati trajno ili češće
povremeno od glavobolje. Pojava glavobolje najčešća je u drugoj životnoj dobi (između 25 i 65 godina života). Učestalost glavobolje osim o dobi, ovisi o spolu (žene češće pate od
glavobolje), o sredini u kojoj osoba živi (češće su glavobolje u urbanoj populaciji i u populaciji razvijenog svijeta), te o zanimanju osobe (glavobolje su češće u osoba čije zanimanje
zahtijeva boravak u zatvorenim prostorijama sa sjedenjem, psihičkim naporom i koncentracijom).
|
|
|
Ishodišta boli u glavi
Bol - glavobolja može nastati samo u onim tkivima ili strukturama glave
koje imaju osjetne tj. senzitivne završetke za bol, a to su:
- koža, potkožno tkivo, mišići, aponeuroze
- periost kosti (pokosnica), oko, zubi, sluznica nosne i usne šupljine
- velike arterije
- velike vene i venski sinusi
- dijelovi tvrde moždane ovojnice, sinusi i duplikature
- osjetni moždani živci i korijeni i pripadajući gangliji
- Ostale strukture, kao kosti, meke moždane ovojnice, motorni živci
te najveći dio moždanog tkiva ne mogu reagirati pojavom boli.
Bol - glavobolja pojavljuje se samo u
određenim uvjetima, u kojima dolazi do promjene položaja ili stanja u bolno osjetljivim strukturama i traje dok postoji taj uzrok. Bol prestaje kada promjena položaja ili stanja prestaje spontano ili pod utjecajem liječenja.
|
|
|
Klasifikacija glavobolja
- pulzirajuća bol (bolne senzacije sinkrone s pulsom) - ishodište
boli su arterije, boli su umjerenog do jakog intenziteta
- munjeviti, sijevajući žigovi, neuralgična bol - bolna senzacija je
vrlo jaka, traje više sekundi, a potom potpuno prestaje, da bi se poslije nekog vremena ponovo javila, ishodište je osjetni živac
- tišteća, pritiskajuća bol - umjerenog je intenziteta, slabo
lokalizirana, gotovo nikada ne prestaje, iako varira u intenzitetu, ishodište joj je mišić, sluznica, ovojnice
- bol poput žarenja, paljenja - snažna bol,
izrazito neprijatna, ishodište su joj simpatički ili parasimtpatički živci, te dogovarajuće strukture
|
|
|
|
|
Glavobolja s obzirom na trajanje može biti:
- trajna - s oscilacijama u intenzitetu,
- periodična - s manje ili više regularnom pojavom napada glavobolje po pravilu jednog tipa,
- progresivna - tijekom vremena glavobolja se pojačava i
- povremena - napadi bola pojavljuju se povremeno u serijama, da bi poslije
perioda napada nastao duži mirni period
- Popratne pojave mogu biti vrlo različiti simptomi, ali i
znaci koji mogu, ali ne moraju, biti karakteristični za pojedini oblik glavobolje.
|
|
|
|
Čimbenici koji dovode do pojave boli, odnosno do nadražaja živčanih struktura
osjetljivih na bol mogu biti:
- mehanički (pritisak, istezanje)
- fizički (promjena temperature, električna struja) i najčešće
- kemijski (egzogeni ili endogeni)
Glavobolja se često javlja kod promjene vremena, ima puno ljudi
koji su tzv. meteoropati, koji su posebno osjetljivi na promjenu vremenskih fronti, na promjene tlaka u zraku, glavobolje se javljaju pred promjenu vremena, kod nadolazećih ciklona ili anticiklona,
posebno često kod niskog tlaka u zraku, koji osim glavobolje, može uzrokovati i promjene raspoloženja, razdražljivost i depresiju.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ljudi prespavaju približno trećinu svog života.
Često se noću budimo, loše spavamo, teško se koncentriramo, nemirni smo ... ukratko: naše spavanje nije dovoljno kvalitetno. Razloge za to tražimo u vremenu, u ponašanju partnera, umoru
od posla …Međutim znanstvena i alternativna istraživanja upozoravaju na štetno djelovanje štetnog (patogenih) zračenja na ljudsko zdravlje i osjetila.
|
|
|
Ionizirajuće zračenje prouzrokuje teška oštećenja u organizmu (postepeno uništava žive stanice
organizma).
Elektromagnetno zračenje posebno je štetno za stanice u mozgu, jer izaziva:
- · nervozu,
- · psihičke smetnje,
- · vrtoglavicu,
- · promjene u krvnom tlaku
- · glaukom
- · glavobolje
|
|
|
|
|
Novija klasifikacija iz 1993. dijeli glavobolje na 11 skupina i mnoge podskupine
|
|
|
|
- Migrena
- Glavobolja u nakupinama (cluster)
- Glavobolja tenzijskog tipa
- Glavobolja u vezi s ozljedom glave
- Glavobolja zbog vaskularnih poremećaja (nemigrenske)
- Glavobolja u vezi s ne vaskularnim intrakranijskim poremećajima
- Glavobolja uzrokovana tvarima ili prekidom njihova uzimanja
- Glavobolja uzrokovana općim infekcijama
- Glavobolja zbog metaboličkih poremećaja
- Glavobolja ili bol lica uzrokovana poremećajima kranija, vrata, uha, nosa, sinusa
- Kranijalne neuralgije
|
|
|
|
Glavobolja u nakupinama
- cluster glavobolja (Hortonova glavobolja)
Vaskularna je glavobolja koja se javlja u skupinama - nekoliko tjedana do 2 mjeseca. Bolesnik ima glavobolje u tom razdoblju svaki dan i po nekoliko puta dnevno i nakon toga nastupi prekid bolesti koji može trajati do nekoliko mjeseci.
Napadaji se najčešće javljaju u proljeće. 90% oboljelih su muškarci srednje životne dobi (oko 30 god). Obično se javlja po noći u isto vrijeme. Bol je vrlo intenzivna, jednostrana i ne mijenja stranu kod pojedinog bolesnika. Bol je smještena u području oka, u dubini, traje kraće od 30 minuta iako zna potrajati do 2 h, rijetko duže od 4.
Može biti praćena drugim simptomima
|
|
|
- injekcija spojnice oka
- suzenje oka
- djelomični Hornerov sindrom (ptoza)
- kongestija nosnice i sekrecija iz nosa
|
|
|
|
|
2. Tenzijska glavobolja
Nastaje zbog
spazma mišića glave, vrata i gornjeg dijela leđa. Bitno je češća kod žena. To je kontinuirana, svakodnevna glavobolja kod koje se mijenja samo intenzitet boli koji je veći ujutro i
navečer.
Bolesnici bol često opisuju kao stezanje oklopa oko glave i gornjeg dijela leđa. Prisutni su također anksioznost i depresija, nesanica, javljaju se čvorovi u mišićima
(miogeloze), promjene na vratnoj kralješnici i zglobu donje vilice. Redovit nalaz kod tih su bolesnika snižene koncentracije serotonina i endorfina u
|
|
|
|
|
